Pušenje u Srbiji
U Srbiji je 2022. godine duvan koristilo 36,6% stanovništva, sa relativno ravnomernom raspodelom između muškaraca (38,8%) i žena (34,6%). Uprkos smanjenju potrošnje cigareta za 51,3% od 2010. godine, upotreba duvana i dalje preovlađuje. E-cigarete nisu stekle veliku pažnju među odraslima, sa samo 1% koji ih koristi, iako je 5,5% mladih izjavilo da ih koristi u 2019.
Trendovi i Upotreba Duvana
Procenjuje se da je 2022. godine oko 2,1 milion ljudi (1,0 miliona muškaraca i 1,0 miliona žena) starosti 15 godina i više bilo korisnika duvanskih proizvoda u Srbiji. Ovo pozicionira zemlju kao 59. u svetu i 19. u Evropskom regionu SZO po broju korisnika duvana.1,2. U 2019. godini, 16,8% mladih (17,6% dečaka i 16% devojčica) starosti 15-16 godina bili su trenutni pušači cigareta.
Potražnja za cigaretama smanjena za 51,3% sa 174,3 paklice po stanovniku u 2010. na 85 paklica po glavi stanovnika u 2022. (Euromonitor [pristupljeno novembra 2023.])
Nikotinske alternative
U 2019. godini 1% odraslih u Srbiji (0,6% muškaraca i 1,2% žena) starijih od 18 godina bili su trenutni korisnici e-cigareta.
U 2019. godini, 5,5% mladih (7,1% dečaka i 4% devojčica) uzrasta 15-16 godina bili su trenutni korisnici e-cigareta.
Zdravstveno i ekonomsko opterećenje od upotrebe duvana
U 2021. godini procenjeno je da je duvan drugi faktor rizika koji izaziva najveći broj smrtnih slučajeva i invaliditeta u Srbiji. Duvan je odgovoran za oko 17,7 hiljada smrtnih slučajeva, što je oko 20,9% ukupnih smrtnih slučajeva. Od smrtnih slučajeva od duvana, 14,8 hiljada ili 83,6% je posledica pušenja, a 3,6 hiljada ili 20,5% posledica pasivnog pušenja.
Duvan kao Uzrok Smrtnosti u Srbiji
U 2021. godini, upotreba duvana izazvala je procenjeni gubitak od 481,2 hiljade godina života
Ukupan gubitak godina života prilagođenih invalidnosti (DALI) zbog duvana | 481,2 hiljade DALI | 25,5% |
DALI za IBS | 106,9 hiljada DALI | |
DALI za moždani udar | 69,4 hiljade DALI | |
DALI za rak pluća | 120,9 hiljada DALI | |
DALI za HOBP | 37,8 hiljada DALI |
Napomena: DALI (Disability-Adjusted Life Years) predstavlja godine života prilagođene invalidnosti, što označava ukupni gubitak zdravih godina života zbog oboljenja izazvanih upotrebom duvana.
Regulatorno okruženje i ekonomija
Obaveza za javno zdravlje
Srbija je 2006. ratifikovala Okvirnu konvenciju SZO o kontroli duvana (FCTC), a 2017. Protokol SZO o nedozvoljenoj trgovini.
Raznolika ponuda duvana
Zagrejani duvanski proizvodi (HTP) su legalni i plasirani na tržište, a e-cigarete su klasifikovane kao „proizvod široke potrošnje“.
Poreska politika
Ukupna poreska stopa na maloprodajne cene paklice cigareta u 2022. godini iznosila je 75,1%.
U 2023. godini akciza za HTP je procenjena na 6.072,15 dinara/kg, dok se akciza na elektronske cigarete bez obzira na sadržaj nikotina obračunava na 8,00 dinara/ml.
Između CC i HTP primenjuje se diferencijalna politika akciza. Akcizna vrednost za HTP iznosi 44,95 dinara po pakovanju, sa učešćem (13,62%) u maloprodajnoj ceni (330,00 dinara/pak) u 2023. Akcizna vrednost CC je 219,55 dinara po pakovanju, sa učešćem (53,55%) na maloprodajna cena (410,00 RSD/kom) u 2023.
Zabrana Pušenja i Oglašavanja
Minimalna zabrana pušenja sa nepoznatim nivoom usaglašenosti i umerene zabrane reklamiranja sa nepoznatim nivoom usaglašenosti primenjivane su u Srbiji 2022. godine.
Starosna Ograničenja
Duvanski proizvodi se ne mogu prodavati licima mlađim od 18 godina.
Nedozvoljena Trgovina Cigaretama
Procenjene brojke pokazuju da je nelegalna trgovina cigaretama u Srbiji ostala konstantno oko 10%, od 2008. počev od 10,9% do 10,4% u 2022.
Proizvodnja i Diverzifikacija Duvana
Srbija je 2022. godine proizvela oko 6,6 hiljada tona neprerađenog duvana, što čini približno 0,1% svetske proizvodnje od 5,8 miliona tona. Time je Srbija pozicionirana kao 46. najveći proizvođač duvana u svetu.
U poređenju sa 2010, kada je Srbija proizvela oko 10,4 hiljade tona neprerađenog duvana, do 2022. godine zabeležen je pad od 36,8 odsto.
Srbija je 2022. godine koristila oko 5,1 hiljada hektara zemlje za uzgoj duvana, što predstavlja pad od 11,7% u odnosu na 2010. (FAOSTAT [pristupljeno januara 2024.])
Izvori
[2] Izvor: Procene i projekcije stanovništva Svetske banke [pristupljeno novembra 2023.]
Objašnjenje: Procenjeni broj korisnika duvana izračunat je primenom procenjenog procenta pušača duvana po SZO za 2023. na projektovane brojke o populaciji Svetske banke za istu godinu za osobe od 15 i više godina. Ove brojke treba koristiti sa oprezom, jer ne obuhvataju 95% verodostojnog intervala oko procene.
[3] Obim i zabrane pušenja i reklamiranja definisani su u skladu sa definicijom izveštaja SZO o globalnoj epidemiji duvana, 2023. i ocenjeni na sledeći način: potpuna (najmanje 90% pokrivene populacije), umerena, minimalna, slab i nepoznat (nema dostupnih podataka).
Odgovarajući nivo usklađenosti je opisan na skali od 0-10 sa 3 nivoa bodovanja: minimalan (0-2/10), umeren (3-7/10) ili potpun (8-10/10).